Svake godine američka Environmental Working Group (EWG) objavljuje podatke o namirnicama zagađenima pesticidima i drugim toksinima. Među najzagađenijima su jagode, špinat, kelj, nektarine, jabuke, grožđe i trešnje, breskve, a iza njih su kruške. Zadnja tri mjesta zauzimaju paprike, celer i rajčica.
“Prema analizama koje mi redovito provodimo u laboratoriju, moram istaknuti da su namirnice u Hrvatskoj prilično sigurne i sve doze pesticida na njima su u dopuštenim granicama.
No kad je riječ o tome u kojem voću i povrću ih ima najviše, na prvom mjestu su jagoda te voće ili povrće koje se uzgaja u vrlo kratkom vremenskom roku. Tu su jabuke, kruške, pa i citrusi”, rekla je za 24sata dr. sc. Gordana Jurak, dipl. ing. sig. i voditeljica Laboratorija za pesticide u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Bakterije i nečistoće se na voću i povrću mogu nagomilati tijekom transporta pa ih je prije konzumiranja potrebno temeljito očistiti.
“Prije svega bih preporučila da jedemo sezonsko voće i povrće, jer ako je riječ o uvoznim namirnicama, njih se mora dodatno tretirati kako bi uopće opstale tijekom prijevoza.
Hrvatska je članica EU i točno je propisano kako se nadzire stanje, imamo redoviti monitoring i planski se za analizu uzima različito voće i povrće. Ako se slučajno naiđe na uzorak u kojem pesticidi prelaze dozvoljenu granicu, on se povlači s tržišta”, kaže dr. Jurak.
Dodaje kako u dozvoljenim granicama, pesticidi nisu štetni za ljude te da se posebno nadzire uvoz voća i povrća iz onih zemalja koji nemaju zakone i regulative.
Stručnjaci ističu kako je prije diranja namirnica potrebno oprati ruke kako se s njih ne bi prenosile bakterije. Voće i povrće potrebno je oprati nježno trljajući ih nekoliko minuta pod mlazom hladne vode.
Ostaviti u hladnoj vodi najmanje pet minuta
Zeleno lisnato povrće najbolje je oprati umakanjem u hladnu vodu i tako ostaviti najmanje pet minuta, a potom ga oprati mlazom hlade vode. Bakterije će iz dijela namirnica nestati i tijekom termičke obrade.
Jagode, maline i bobičasto voće najbolje je jesti svježe.Stručnjaci savjetuju da takvo voće treba najmanje 20 minuta namakati u bijelom alkoholnom octu koji ima antimikrobna svojstva. Nakon toga potrebno ga je isprati pod hladnom vodom i uroniti u otopinu sode bikarbone i vode.
“Postoje istraživanja koja su pokazala da pomaže i slana otopina, odnosno potapanje namirnica u slane otopine, no najbolji način je pranje namirnica u hladnoj tekućoj vodi.
Usto, preporučljivo je i guljenje kore te termičke obrade kao što su pasterizacija, blanširanje, kuhanje, parenje.
Također, razinu ostataka pesticida će umanjiti i sušenje te dehidracija kao i zamrzavanje koje usporava kemijske reakcije”, kazala je za 24sata dipl. ing. prehr. tehn. Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a.
U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da se razina toksina smanjuje guljenjem, kuhanjem i cijeđenjem.