Poremećaji rada štitne žlijezde su česti i pogađaju oko 200 miliona ljudi širom svijeta. Istraživanja pokazuju da je većina njih posljedica genetskog naslijeđa. Kako upoznati porodičnu historiju da bismo na vrijeme prepoznali simptome i dijagnostikovali oboljenje u ranoj fazi, otkrile su pacijentkinja Bojana Jedoksić i prof. doktorka Jasmina Ćirić iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.
“Činjenica je da bolesti štitaste žlijezde jesu genetski uslovljene. Grejvsova bolest je povećana funkcija, a hipotireoza obično nastaje na terenu Hašimotovog tiroiditisa koji je autoimuna bolest, ali ne mora uvijek da bude praćen smanjenom funkcijom. Kod 50 odsto ljudi nastane vremenom, a nekima je ta funkcija dobra do kraja života”, započela je doktorka Ćirić u emsiji “150 minuta” na Prvoj.
Bojani Jedoksić je dijagnostikovan poremećaj rada štitne žlijezde. Dugo nije željela da prihvati promjene koje su nastale, a simptomi su bili uporni.
“Razmišljala sam šta se kod mene dešavalo. Znala sam da postoji genetska predispozicija, a ja sam govorila da promjene na vratu nisu ništa. Imala sam slabiju koncentraciju, varirala mi je težina i prepisivala sam sve umoru. Dok se to nije dijagnostikovalo kod mog sina, shvatila sam da dugi niz godina hodam sa velikim teretom. Teško je da prihvatite da ćete imati doživotnu terapiju i da ste hronični pacijent. Dugo godina nisam htjela ni sebi da priznam”, otkrila je Bojana Jedoksić.
SIMPTOMI
“Ovo što je Bojana navela, odnosi se na smanjenje funkcije, mada sam tiroiditis, ako je vezan za normalnu funkciju, ne mora da daje neke posebne znake. Dakle, rutinskim testiranjem može da se zaključi da neko ima Hašimoto tiroiditis. Ako je funkcija na početku normalna, onda se takve osobe prate. To praćenje može da bude na šest mjeseci, godinu, dvije”, rekla je dr Ćirić i dodala:
“Najčešće javljanje tih autoimunih bolesti je u periodu između 20. i 40. godine. Sve žene poslije 40. treba da se pregledaju. Osim naslijednog rizika, i virusi su spoljni okidači. To važi i za druge autoimune bolesti, na koje utiču stres, pušenje, razne hemijske supstance. Mora da se radi na sopstvenom oporavku, a to obuhvata zdrav život, kretanje, zdravu i izbalansiranu ishranu sa kvalitetnim mesom. U svakoj namirnici ima ponešto korisno za štitnu žlijezdu – selen, cink, gvožđe, jod. Što se tiče muškaraca, oni obolijevaju u manjem procentu”, istakla je dr Jasmina Ćirić.
(MONDO)
