P0SLIJE 60. TO NIKAK0 NE SMIJETE DA JEDETE, MOŽE BITI K0BNO ZA SRCE: Stavljate ga svaki dan U RUČAK

Novosti Zdravlje

Srce je jedan od najvažnijih organa i zato je važno održati ga zdravim. Ali što ste stariji, imate veći rizik od razvoja srčanih bolesti. Nacionalni institut za starenje navodi da ljudi stariji od 65 godina imaju veći rizik od problema sa srcem, uključujući moždani i srčani udar. Možda vam se neće svidjeti ova vijest, ali postoje razlozi zbog kojih zdravlje našeg srca može početi opadati kako starimo, prenosi Večernji.hr.

„Kako starimo, dolazi do ukrućenja arterija, nakupljanja plaka na arterijskim zidovima i promjena u srčanim mišićima što dovodi do kardiovaskularnih bolesti“, objašnjava dr Bernardo Acevedo-Mendez sa Univerziteta bolnice North Shore i Long.

Naše tijelo – i stil života – također prolazi kroz neke promjene.

„Naše tijelo s godinama postaje otpornije na insulin, povećavajući rizik od dijabetesa“, kaže dr Laura Verde, vodeća specijalistkinja za kardiovaskularne bolesti u Conviva Care Centru.

„Stariji ljudi obično imaju smanjenu aerobnu kondiciju zbog ograničenja vježbanja zbog bolova u zglobovima i artritisa.“

Ne možete kontrolisati godinu u kojoj ste rođeni i vrijeme, ali ljekari se slažu da možete preduzeti korake kako biste poboljšali zdravlje srca i živjeli duži i zdraviji život. Ako je to cilj, ljekari kažu da ćete hteti da izbjegnete neke navike nezdrave za srce.

Ako imate više od 60 godina i želite da održite svoje srce zdravim, najvažnije je da izbjegavate hranu koja ne hrani srce. Iako nijedna hrana nije u potpunosti isključena osim ako vi to ne želite, ljekari kažu da bi je trebalo svesti na minimum.

„Trebalo bi da izbjegavate prekomjerni unos natrijuma“, kaže dr Acevedo-Mendez.

Visoko prerađenu hranu takođe treba konzumirati umjereno, objašnjava kardiolog dr Nadim Gelo.

„Dodavanje soli vašim obrocima ili konzumiranje prerađene hrane koja sadrži natrijum pridonosi razvoju hipertenzije, glavnog faktora rizika za bolesti srca“, kaže Acevedo-Mendez.

„Povećanje krvnog pritiska oštećuje krvne sudove i povećava opterećenje na srcu.“

Ispitivanje iz 2023. godine na više od 200 ljudi prosečne starosti od 61 godine otkrilo je da ishrana s niskim udijelom natrijuma. tj. soli može sniziti krvni pritisak na način sličan uobičajenim lijekovima za hipertenziju.

Visoko prerađena hrana također nije prošla dobro u novijim istraživanjima. Na primjer, studija iz 2023. pokazala je da velika konzumacija visoko prerađene hrane može povećati rizik od srčanih problema.

„Slijedite obrazac zdrave ishrane s naglaskom na cjelovitoj, neprerađenoj hrani!, kaže dr Acevedo-Mendez i preporučuje davanje prioriteta hrani kao što su:

  • Voće
  • Povrće
  • Cjelovite žitarice
  • Mahunarke
  • Orašasti plodovi
  • Riba

„Pokušajte da koristite biljna ulja poput uljane repice, masline i avokada umesto maslaca ili nezdravih tropskih ulja poput palminog ili kokosovog“, predlaže dr Acevedo-Mendez.

A ovo su ostale navike kojih se s godinama morate odreći za bolje zdravlje srca:

1. Sedalački način života: Svaki ljekar pominje važnost tjelesne aktivnosti.

„‘Redovno vježbanje pomaže u regulaciji nivoa šećera, poboljšava HDL, tj. dobri holesterol i smanjuje krvni pritisak“, kaže dr Verde.

„Redovno vježbanje takođe snažno utiče na raspoloženje i može pomoći u regulaciji hormona koji mogu pridonijeti osjećaju depresije ili tjeskobe – a svi oni pridonose riziku od srčanih bolesti.“

2. Pušenje: Dr Gelo naglašava da je važno odvići se od ove navike ako je imate.

„Pušenje značajno povećava rizik od srčanih bolesti, a prestanak pušenja može smanjiti taj rizik“, kaže.

3. Preskakanje ljekarskih pregleda: Znakovi bolesti srca nisu uviek očigledni. Redovni pregledi mogu osigurati reagovanje prije nego što stvari postanu ozbiljnije.

„Uvijek preporučujem ljudima da unapred zakažu posjete svom ljekaru umesto da čekaju simptome koji bi mogli ukazivati ​​na nešto ozbiljnije“, kaže dr Gelo.

„Trebalo bi da razgovarate sa svojim ljekarom ako primijetite da ne možete da hodate koliko ste prije ili se više umarate u svakodnevnim aktivnostima“, kaže dr Acevedo-Mendez.

„Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako osjećate simptome kao što su otežano disanje, nelagoda u grudima, oticanje nogu, nepravilan rad srca ili umor.“

preuzeto