KARDIOHIRURG UPOZORAVA: Gazirane sokove nazvao „tečnom smrću“ i otkrio koje još 3 stvari izbjegavaGazirani i zaslađeni sokovi omiljeni su mnogim ljudima, ali njihova redovna konzumacija može imati negativne posljedice po zdravlje. Posebno su problematični napici s velikom količinom dodatog šećera, koji mogu doprinijeti debljanju, povećanom riziku od dijabetesa tipa 2 i razvoju bolesti srca.Na ovaj problem upozorio je i dr. Džeremi London, kardiohirurg s dugogodišnjim iskustvom, koji je u objavi na društvenim mrežama zauzeo vrlo oštar stav prema zaslađenim gaziranim pićima. Nazvao ih je „tečnom smrću“, koristeći snažan izraz kako bi skrenuo pažnju na njihove moguće posljedice po zdravlje.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
„Jednostavno ih nemojte piti. Tačka. Gotovo“, poručio je dr. London.U kasnijem intervjuu za američki medij TODAY objasnio je da je takvim riječima želio privući pažnju javnosti na problem prekomjernog unosa šećera. Prema njegovom mišljenju, mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko kalorija unose kroz zaslađene napitke, iako oni često ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Koje još tri stvari izbjegava ovaj kardiohirurg?Osim zaslađenih gaziranih sokova, dr. London naveo je još tri stvari koje izbjegava u nastojanju da očuva zdravlje i dugovječnost:– **Pušenje** – povezano je s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, bolesti pluća i brojnih drugih zdravstvenih problema.– **Alkohol** – konzumacija alkohola može povećati rizik od različitih bolesti, a rizik zavisi i od količine i učestalosti konzumiranja.– **Rafinisano brašno** – proizvodi od bijelog brašna, poput bijelog hljeba i pojedinih vrsta tjestenine, sadrže manje vlakana od integralnih alternativa. Ipak, to ne znači da ih svi moraju potpuno izbaciti iz ishrane; važni su ukupna prehrana i količina koja se konzumira.
Zašto zaslađeni sokovi mogu biti problematični?Zaslađeni gazirani napici često sadrže mnogo šećera, a njihova tečna forma može olakšati unos velikog broja kalorija bez osjećaja sitosti kakav pruža čvrsta hrana.Kada se konzumiraju često i u velikim količinama, mogu doprinijeti povećanju tjelesne mase i većem riziku od metaboličkih poremećaja. Istraživanja su također povezala redovan unos zaslađenih napitaka s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.Važno je, međutim, razlikovati zaslađene sokove od obične gazirane vode. Sama gaziranost nije glavni problem: nezaslađena gazirana voda uglavnom je prihvatljiva alternativa, dok je kod zaslađenih napitaka posebno važna količina dodatog šećera.
Šta je s aditivima u gaziranim pićima?Na štetnost česte konzumacije industrijski proizvedenih napitaka upozorava i dr. Vilijam Li, koji je u podkastu ZOE Science & Nutrition govorio o sastavu takvih proizvoda.Gazirani napici mogu sadržavati različite dodatke, poput boja, konzervansa i stabilizatora, zavisno od proizvoda. Ipak, prisustvo odobrenog aditiva samo po sebi ne znači da je napitak otrovan. Za procjenu zdravstvenog rizika važni su konkretna supstanca, količina i način izlaganja.Kod zaslađenih sokova najveća zabrinutost odnosi se na redovan i pretjeran unos dodatog šećera, naročito kada takvi napici zamjenjuju vodu i druge nutritivno vrijednije izbore.
Šta piti umjesto zaslađenih sokova?Voda je jednostavan i praktičan izbor za svakodnevnu hidrataciju. Ako vam obična voda nije dovoljno zanimljiva, postoje i druge mogućnosti koje mogu pomoći da smanjite unos dodatog šećera.
Među alternativama su:– **Obična ili gazirana voda** – možete joj dodati kriške limuna, narandže ili krastavca, kao i nekoliko listića mente.– **Mlijeko bez dodatog šećera i aroma** – može biti izvor proteina i kalcija.– **Biljni napici obogaćeni kalcijem** – naprimjer, napici od soje ili zobi, uz provjeru nutritivne deklaracije.– **Nezaslađeni čaj** – topao ili ohlađen, prema vlastitom ukusu.– **Kafa bez mnogo dodatog šećera** – za odrasle osobe koje je dobro podnose.– **Manja čaša 100-postotnog voćnog ili povrtnog soka** – i prirodni sokovi mogu sadržavati dosta šećera, pa ih je bolje konzumirati umjereno, umjesto da budu zamjena za vodu.
Male promjene mogu napraviti razlikuPoruka dr. Londona jasna je: treba obratiti više pažnje na ono što svakodnevno pijemo i koliko šećera unosimo, često i ne razmišljajući o tome. Iako izraz „tečna smrt“ zvuči dramatično, nije precizan medicinski opis učinka jednog napitka, već snažna formulacija kojom je doktor želio upozoriti na zdravstvene rizike.To ne znači da jedna čaša zaslađenog soka automatski uzrokuje bolest. Mnogo je važniji dugoročni obrazac ishrane i životnih navika. Smanjenje količine zaslađenih napitaka i češći izbor vode jednostavne su promjene koje mogu doprinijeti boljoj brizi o zdravlju.Ublažim naslov i medicinske tvrdnjeUjednačim jezik i pravopis
