Šargarepa nema posebne zahtjeve za lokaciju, ali joj je za optimalan razvoj korijena potrebna zemlja koja je lakša, propusna, topla i bez kamenja.
Najviša ilovasto-pjeskovita, pjeskovito-ilovasta, glineno-ilovasta sa sadržajem humusa.
Sejemo ga na isto mesto svakih 4-6 godina, kao i sve povrće.
Šargarepa ne podnosi gnojidbu stajnjakom, na koju reagira pucanjem i grananjem. Šargarepi je takođe potrebno dovoljno kalcijuma u tlu za dobar prinos.
Stari savjeti protiv bolesti i zastrašivanja štetočina
Trebalo bi da znate staro čudo koje se zove kalijum permanganat ili hipermangan. To je crno-ljubičasta sjajna kristalna sol.
Činjenica je da je kalijum permanganat odavno poznata stvar koja je u jednom trenutku nekako pala u zaborav.
Još su ga koristile naše bake, ali s pojavom hemikalija u trgovinama nekako je zaboravljen. A u isto vrijeme ponekad je bolje od svih tih sredstava odjednom.
Bič od bolesti šargarepe
Kako biste bili sigurni da je vaš usjev šargarepe čist, bez svih vrsta truleži, plijesni i bolesti, isprobajte ovaj stari lijek protiv bolesti.
Nakon drugog prorjeđivanja (kidanja), mlade biljke zalijevajte otopinom kalijevog permanganata (3g) razrijeđenog u kanti od 10 litara.
Jedna kanta je dovoljna za 3-4 m2. Nakon tri sedmice ponovite ovo zalijevanje.
Šargarepa će biti čista, bez infekcija, bolesti i plijesni.
Neposredno prije zalijevanja ovim rastvorom, šargarepu treba zaliti običnom vodom.
Ovo će otjerati štetočine koje grickaju zube na šargarepi – 1 kašičica i neće je naći u bašti
Mrkvina muha je u stanju da za kratko vreme uništi ceo usev šargarepe.
Kao i svi njeni rođaci, leti na miris šargarepe.
Stoga, da ga obeshrabrite od “namirisavanja”, poprskajte gredicu otopinom crvenog ili crnog bibera.
Uzmite 1 supenu kašiku bibera i razblažite je u 10 litara vode.
Zalijte gredicu sa šargarepom. Ovo rješenje je dovoljno za 10 m2.
Moj savjet kako sijati šargarepu da se ne kida!
Napravićemo red (ne dubok). Pripremite sjeme šargarepe: sipajte u posudu (zdjela, tanjir, kanta,…); u to dodajte stimulator biljaka u prahu na vrhu noža, dobro promiješajte i zatim dodajte grubo prosijan, blago vlažan pijesak.
Dobro pomiješajte sa sjemenkama.
Ručno ga bacamo u red. Nakon rasipanja sitnim grabljama, plitko ga zakopavamo dok pijesak, a sa njim i sjeme šargarepe, ne dospije u tlo.
Koristite suprotnu stranu grabulja da pritisnete tlo. Možemo koristiti i dasku koju postavljamo na zakopano sjeme.
Ovako posijana mrkva ne mora se lomiti.
Ako setvu održavamo vlažnom, šargarepa će niknuti za 10-14 dana, zavisno od temperature.
Na ovaj način možemo posijati i drugo korjenasto povrće. Na vrh noža mu dodamo stimulator biljaka u prahu, dobro promiješamo i zatim dodamo prosijan, blago vlažan pijesak.
Dobro pomiješajte sa sjemenkama. Ručno ga bacamo u red.
Nakon rasipanja sitnim grabljama, plitko ga zakopavamo dok pijesak, a sa njim i sjeme šargarepe, ne dospije u tlo.
Koristite suprotnu stranu grabulja da pritisnete tlo. Možemo koristiti i dasku koju postavljamo na zakopano sjeme.
Ovako posijana mrkva ne mora se lomiti. Ako setvu održavamo vlažnom, šargarepa će niknuti za 10-14 dana, zavisno od temperature.
Na ovaj način možemo sijati i drugo korjenasto povrće. Šargarepu je bolje sijati u redove nego rastresito na gredicama.
Motikom pravimo red (ne dubok). Pripremite sjeme šargarepe: sipajte u posudu (zdjela, tanjir, kanta,…); u to dodajte stimulator biljaka u prahu na vrhu noža, dobro promiješajte i zatim dodajte grubo prosijan, blago vlažan pijesak.
Dobro pomiješajte sa sjemenkama.
Ručno ga bacamo u red. Nakon rasipanja sitnim grabljama, plitko ga zakopavamo dok pijesak, a sa njim i sjeme šargarepe, ne dospije u tlo. Koristite suprotnu stranu grabulja da pritisnete tlo. Možemo koristiti i dasku koju postavljamo na zakopano sjeme.
Ovako posijana mrkva ne mora se lomiti.
Ako setvu održavamo vlažnom, šargarepa će niknuti za 10-14 dana, zavisno od temperature. Na ovaj način možemo sijati i drugo korjenasto povrće.
preuzeto
