Aparat u kućnoj apoteci pokaže 138/88 i odmah kreće panika.
Ali jedna takva vrijednost sama po sebi ne znači da imate hipertenziju.
Krvni pritisak se ne procjenjuje samo na osnovu jedne brojke, već se gledaju ponovljena mjerenja, godine, zdravstveno stanje i ukupni rizik.
Da li normalan krvni pritisak zavisi od godina?
Vrijednost 120/80 mmHg često se navodi kao idealna, ali nije jedina brojka koju treba smatrati normalnom. Krvni pritisak može da varira tokom dana, a na rezultat utiču stres, kafa, fizička aktivnost, cigarete, pa čak i način na koji ste seli prije mjerenja.
Sa godinama krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega pritisak kod mnogih ljudi postepeno raste. To, međutim, ne znači da je svako povećanje normalno samo zato što neko ima više godina.
Koliki pritisak je normalan u 40, 50 i 60. godini?
Ne postoji jednostavna tabela po kojoj se može reći da je određena vrijednost “normalna” samo zato što imate 40, 50 ili 60 godina. Ciljne vrijednosti zavise od zdravstvenog stanja i procjene ljekara.
Kao praktična orijentacija, kod većine odraslih poželjno je da krvni pritisak bude ispod 120/80 mmHg, dok se vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg u ordinaciji smatraju povišenim i zahtjevaju procjenu, posebno ako se ponavljaju.
Zato nemojte gledati samo godine. Mnogo je važnije da znate svoje uobičajene vrijednosti i da primjetite kada počnu da odstupaju.
Zašto jedna izmjerena vrijednost nije dovoljna?
Krvni pritisak nije ista brojka od jutra do večeri. Može biti viši kada ste nervozni, nakon penjanja uz stepenice, poslije kafe ili cigarete, ali i u ordinaciji zbog treme.
Zato ljekar neće postaviti dijagnozu hipertenzije samo zato što je aparat jednom pokazao 145/90.
Mnogo korisnija slika dobija se kada se pritisak mjeri pravilno i u više navrata. Ako su vrijednosti uporno povišene, tada je vrijeme za razgovor sa lhekarom.
Ako ste negde pročitali da je 130/80 već hipertenzija, a zatim vidjeli da se u evropskim preporukama pominje granica od 140/90, niste naišli na grešku.
Različite stručne smjernice koriste različite pragove i kategorije. Američke smjernice su strože i vrijednosti od 130 do 139 mmHg za gornji ili 80 do 89 mmHg za donji pritisak svrstavaju u viši rizik, dok evropske preporuke tradicionalno koriste 140/90 mmHg kao važnu granicu za hipertenziju u ordinaciji.
Zato nije dobro samostalno postavljati dijagnozu na osnovu jedne tabele sa interneta.
Zašto hipertenzija često prolazi bez simptoma?
Najnezgodnije kod hipertenzije jeste to što čovjek može godinama da nema nikakve simptome.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da mnogi ljudi sa povišenim krvnim pritiskom nisu svjesni da ga imaju, zbog čega je mjerenje veoma važno.
Glavobolja, vrtoglavica ili zamagljen vid mogu se javiti, ali odsustvo tegoba ne znači da je pritisak sigurno dobar.
Zato je mnogo korisnije povremeno provjeriti krvni pritisak nego čekati da tijelo samo “javi” da nešto nije u redu.
Ako želite pouzdanu vrijednost, nije dovoljno samo staviti manžetnu i pritisnuti dugme.
Kako se mjeri pritisak?
Sjedite mirno najmanje pet minuta prije mjerenja.
Leđa neka budu oslonjena, a stopala ravno na podu.
Ruka treba da bude oslonjena približno u visini srca.
Tokom mjerenja nemojte pričati.
Izbjegavajte kafu, cigarete i fizički napor neposredno prije mjerenja.
Ako pratite vrijednosti, mjerite u približno isto vrijeme i zapisujte rezultate.
Jedno povišeno mjerenje nije isto što i dijagnoza hipertenzije. Ako se povišene vrijednosti ponavljaju, zabilježite ih i razgovarajte sa ljekarom.
Ne postoji jedna posebna vrijednost koja važi za sve ljude starije od 50 godina. Cilj zavisi od opšteg zdravlja, drugih bolesti, terapije i procjene ljekara.
Da li povišen krvni pritisak uvijek daje simptome? Ne. Hipertenzija često prolazi bez ikakvih tegoba, pa se ne može procijeniti samo po tome kako se osjećate.
Kada zbog povišenog pritiska treba otići ljekaru?
Ako su vrijednosti više puta povišene, naročito ako se to ponavlja tokom nekoliko dana, javite se ljekaru. Ako je krvni pritisak veoma visok i praćen simptomima poput bola u grudima, otežanog disanja, slabosti ili poremećaja vida, potrebna je hitna medicinska procjena, prenosi Krstarica.
Najvažnije je da ne paničite zbog jedne brojke, ali ni da uporno povišene vrijednosti ne pripisujete samo godinama. Krvni pritisak se najbolje prati kroz više pravilno urađenih mjerenja, a konačnu procjenu treba prepustiti ljekaru.
(Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.)
