Oštećenja ovog važnog organa povezana su s lošim funkcionisanjem cijelog organizma – poremećajima elektrolita, povišenim krvnim pritiskom, opterećenjem srca i trovanjem toksinima. Za stanje mokraćnog sistema, iako toga nismo svjesni, u velikoj mjeri odgovara naš stil života. Upoznaj sedam čestih navika koje oštećuju bubrege.
- Često uzimanje lijekova protiv bolova
Mislite li da su nesteroidni lijekovi protiv bolova i upala, koji su dostupni bez recepta, sigurni i da ne utiču značajno na organizam? Nažalost, u velikoj ste zabludi. Mogu oštetiti bubrežne kanaliće, odgovorne za vraćanje filtriranih hranjivih tvari u krv. Kao rezultat, protok može biti smanjen, što izaziva upalu. Posebno su ugrožene starije osobe i osobe koje se bore s hroničnim bolestima.
- Pijenje premalo vode
Redovno pijenje vode najbolja je stvar koju možete učiniti za svoje bubrege. Svakodnevno treba unositi najmanje 1,5–2 litre tekućine. Nedovoljna hidratacija rezultira time da je urin gust, s većim koncentracijama minerala i toksina. To doprinosi nastanku bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnog sistema. Gust urin također može iritirati sluznicu mokraćnog mjehura i mokraćnu cijev.
- Prekomjerno konzumiranje alkohola
Alkohol dehidrira organizam i podiže krvni pritisak, što znatno opterećuje bubrege. Konzumiran u prevelikim količinama, oštećuje i jetru, zbog čega bubrezi moraju intenzivnije čistiti organizam od toksina. WHO ističe da je svaka količina alkohola štetna, a opasno je prekoračiti četiri jedinice alkohola dnevno kod muškaraca i dvije kod žena.
- Pušenje cigareta
Cigareta sadrži toksine koji negativno utiču i na rad bubrega. Oni izazivaju oksidativni stres i upalu krvnih sudova, uključujući i one u bubrezima.
- Prekomjeran unos kalorija i gojaznost
S vremenom i s porastom stepena gojaznosti može doći do oštećenja funkcije bubrega. Istraživanja pokazuju da kod gojaznih osoba dolazi do povećanog protoka plazme kroz bubrege i povećanog glomerularnog filtriranja, češće se javlja proteinurija. Prekomjerna tjelesna težina u adolescenciji povećava rizik od prevremene hronične bolesti bubrega. Gojaznost takođe doprinosi razvoju dijabetesa tip 2 i hipertenzije, što direktno povećava rizik od bolesti mokraćnog sistema. Kontrola tjelesne težine i redovna fizička aktivnost ključni su za zaštitu bubrega od oštećenja.
- Nezdrava ishrana
Štetna za bubrege je i visokoprerađena hrana: mesne prerađevine, kobasice, slatkiši, slani grickalice i svi proizvodi s dugim rokom trajanja. Sadrže velike količine štetnih masti, šećera, natrijuma i konzervansa. Doprinosi gojaznosti i metaboličkim poremećajima. Velike količine natrijuma narušavaju krhku ravnotežu natrij-kalij, koja je važna za pravilno funkcionisanje kardiovaskularnog i mokraćnog sistema. Istraživanja pokazuju da su osobe koje konzumiraju puno visokoprerađene hrane čak 24% pod većim rizikom od bolesti bubrega.
- Loš kvalitet sna
Postoje veze između nedostatka sna i bolesti bubrega. Spavanje kraće od šest sati ili lošeg kvaliteta (s čestim buđenjem) doprinosi hipertenziji i bolestima srca, narušava metabolizam i može štetno uticati na funkciju bubrega.
preuzeto