Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić osvrnuo se na brojne medijske napise o predstojećoj zimi, upozorivši da je još rano za pouzdane zaključke o vremenskim prilikama koje očekuju Balkan i Evropu u narednim mjesecima.
Sladić je istakao da postoje prve naznake, ali da je za jasniju sliku potrebno sačekati nove proračune sezonskih modela. Čak i kada bude dostupno više podataka, moći će se govoriti prvenstveno o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi za pojedinačne dane.
Posebnu pažnju privlači razvoj fenomena El Ninjo, koji nastaje usljed međudjelovanja okeana i atmosfere u tropskom dijelu Pacifika. Snažne epizode ovog klimatskog fenomena mogu utjecati na globalnu raspodjelu toplote i promjene temperature, ali se njihove posljedice razlikuju od regije do regije.
El Ninjo ne određuje zimu na Balkanu
Govoreći o mogućim posljedicama El Ninja, Sladić je pojasnio da se njegov utjecaj najdirektnije osjeća u tropskom Pacifiku i područjima čija je klima snažno povezana s tom regijom. Posljedice se mogu osjetiti i u dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, na Karibima, u jugoistočnoj Aziji i Australiji.
Kada je riječ o Evropi, situacija je mnogo složenija. Vrijeme na našem kontinentu oblikuje niz međusobno povezanih faktora, zbog čega je utjecaj El Ninja na evropsku zimu teže izdvojiti i znatno je promjenjiviji.
Među važnim faktorima su stanje sjevernog Atlantika, raspored atmosferskog pritiska, putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija (NAO) i stanje stratosferskog polarnog vrtloga.
Zbog velikog broja promjenjivih faktora, Sladić upozorava da se na osnovu samo jednog klimatskog fenomena ne može pouzdano predvidjeti hoće li Balkan imati oštru zimu, koliko će biti snijega niti koliko će trajati hladni periodi.
Ranije zime nisu pouzdan pokazatelj
Sladić je podsjetio na snažne epizode El Ninja tokom zima 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine. Ipak, naglasio je da se ovaj fenomen svaki put razvija drugačije, zbog čega ni njegove posljedice ne moraju biti iste.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da je današnji klimatski sistem topliji nego tokom ranijih snažnih epizoda El Ninja. Promijenjeni energetski bilans Zemlje i drugačija raspodjela toplote u okeanima znače da se obrasci iz prošlosti ne mogu jednostavno preslikati na današnje okolnosti.
Zbog toga eventualne statističke veze između El Ninja i vremenskih prilika u Evropi ne treba tumačiti kao garanciju da će se određeni scenarij ponoviti.
Iako pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost blažeg početka zime u dijelu evropskih zemalja, Sladić ističe da rezultati zavise od niza faktora. Među njima su jačina i prostorna raspodjela El Ninja, ali i stanje drugih okeanskih i atmosferskih sistema.
Konkretniji izgledi početkom novembra
Kada je riječ o izgledima za predstojeću zimu, Sladić smatra da će za ozbiljniju procjenu biti potrebno sačekati najmanje do početka novembra.
Najavio je da će se redovnim vremenskim prognozama vratiti od narednog ponedjeljka, dok se o zimi zasad neće detaljnije izjašnjavati.
– Prije prve dekade novembra teško je očekivati da ćemo moći konkretnije govoriti o zimi. Zbog toga se još neko vrijeme neću oglašavati o tom pitanju – poručio je Sladić.
Dodao je da je ova godina specifična zbog kombinacije faktora koji bi mogli značajno utjecati na konačan razvoj vremenskih prilika.
– A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila – zaključio je Sladić.
Poruka meteorologa je jasna: iako su najave o predstojećoj zimi već prisutne u javnosti, za pouzdaniju procjenu potrebno je sačekati nove podatke i razvoj atmosferskih obrazaca. Do tada, prognoze o obilnom snijegu, dugotrajnom mrazu ili izrazito blagoj zimi treba uzeti s oprezom.
