Kako sušiti veš zimi bez vlage i buđi: Trik iz Norveške
Ako se pitate kako sušiti veš zimi, a da prozori ne budu mokri, da se po zidovima ne pojavi buđ i da stan ne poprimi miris ustajalosti, pogledajte Norvešku. Tamo zime dugo traju i veoma su hladne, pa se posebna pažnja posvećuje kontroli vlage.
Jednostavan trik može pomoći da se veš brže osuši, a da se u stanu ne nakupi previše vlage.
Kada temperature padnu ispod nule, a kiša, snijeg i magla postanu svakodnevica, terasa prestaje biti praktično mjesto za sušenje veša. Stalci s mokrom odjećom zato se sele u dnevne i spavaće sobe te hodnike, gdje odjeća ponekad ostaje vlažna i po nekoliko dana. Takva navika može ozbiljno utjecati na kvalitet zraka u domu.
Mokra odjeća postepeno ispušta vlagu u prostoriju, a bez dovoljno provjetravanja raste relativna vlažnost zraka. Posljedice su dobro poznate: zamagljeni prozori, kondenzacija na hladnim zidovima, neugodan miris i, u najgorem slučaju, buđ.
Kako Norvežani provjetravaju prostorije dok se veš suši
Nisu potrebni skupocjeni uređaji, posebni deterdženti niti neobičan raspored odjeće. Suština je u tome da vlaga koju oslobađa mokar veš mora nekuda otići. U Skandinaviji se zato primjenjuje pravilo: kratko i intenzivno provjetravanje, umjesto da prozor stalno bude odškrinut. Dovoljno je širom otvoriti prozor na nekoliko minuta kako bi se omogućila brza razmjena zraka.
Na prvi pogled ovo djeluje nelogično. Zašto otvarati prozor usred zime kada želite zadržati toplotu? Odgovor se krije u osobinama hladnog zraka. Vanjski zrak, naročito kada je napolju mraz, često sadrži manje vodene pare od toplog zraka u stanu.
Kada uđe u prostoriju i zagrije se, njegova relativna vlažnost opada, pa može primiti dodatnu vlagu koja isparava iz odjeće. Efikasnost ipak zavisi od vanjskih uslova, temperature i ventilacije u domu, a ovaj postupak ne uklanja automatski svu vlagu.
Zašto nije dobro da prozor stalno bude na kip
Prozor ostavljen na kip satima hladi zidove i površine oko okvira. Na ohlađenim površinama lakše dolazi do kondenzacije vlage iz toplog zraka, pa se ona taloži umjesto da nestane.
Bolje je širom otvoriti prozor na pet do deset minuta, kada to vremenski uslovi i kvalitet vanjskog zraka dozvoljavaju. Ako možete napraviti kratku promaju, razmjena zraka bit će još brža. Nakon toga zatvorite prozor i pustite da se prostorija ponovo zagrije, dok se veš nastavlja sušiti. Postupak ponovite tokom dana, naročito kada se na staklima pojavi kondenzacija.
Veš se brže suši kada ima dovoljno prostora
Na jedan stalak često se naguraju majice, pantalone, peškiri i posteljina, tako da se međusobno dodiruju. Upravo to usporava sušenje. Da bi voda iz tkanine lakše isparavala, zrak mora cirkulirati oko odjeće. Zato:
- Ostavite razmak između komada odjeće.
- Deblje peškire i dukserice rasporedite tako da budu što više izloženi zraku.
- Košulje i majice sušite na vješalicama kad god možete.
- Stalak ne postavljajte neposredno uz hladan vanjski zid.
- Ne prekrivajte radijatore mokrom odjećom.
Posebno pomaže da veš prije sušenja bude dobro centrifugiran, u skladu s oznakama na etiketi. Što manje vode ostane u odjeći nakon pranja, manje vlage završit će u zraku prostorije.
Gdje je najbolje sušiti veš u stanu
Kako sušiti veš zimi zavisi i od toga koju prostoriju odaberete. Najbolje je da to bude mjesto s dobrom ventilacijom, gdje možete redovno provjetravati i kontrolisati vlažnost zraka.
U domovima s vešerajem ili kupatilom koje ima odgovarajući ventilacijski sistem sušenje je znatno jednostavnije. Ako nemate takav prostor, odaberite sobu koju možete redovno provjetravati, s dovoljno mjesta između odjeće i namještaja.
Spavaća soba nije najbolji izbor, naročito ako u njoj noću boravi više ljudi, a ventilacija je slaba. Izbjegavajte i hladne zidove, prostor iza velikih ormara te uglove u kojima zrak slabo cirkulira. Na takvim mjestima vlaga se lakše zadržava i doprinosi nastanku buđi.
Kako provjeriti koliko je zrak vlažan
Ako zimi često sušite veš u stanu, nabavite higrometar. On mjeri relativnu vlažnost i pokazuje da li je zrak previše vlažan čak i kada na prozorima nema vidljive kondenzacije. Za većinu stanova praktičan cilj tokom hladnog perioda je relativna vlažnost od približno 30 do 50 posto. Ako često prelazi 60 posto, posebno u hladnim prostorijama, poboljšajte ventilaciju i provjerite postoji li problem s kondenzacijom.
Tamo gdje provjetravanje nije dovoljno, odvlaživač zraka uklanja dio vodene pare i sakuplja je u posebnu posudu, pa se odjeća može sušiti bez prekomjernog nakupljanja vlage u prostoriji. Ventilator ima drugačiju ulogu. On ubrzava isparavanje vode iz odjeće, ali sam po sebi ne uklanja vlagu iz stana.
Ne zatvarajte stan potpuno čim stigne zima
Odjeća koja dugo ostaje vlažna poprima miris ustajalosti, što se naročito primjećuje kod debelih peškira, trenerki i posteljine. Dugotrajno povećana vlažnost pogoduje razvoju buđi i grinja, a osobe s alergijama, astmom ili drugim respiratornim tegobama posebno su osjetljive na loš kvalitet zraka.
Kada napolju zahladni, mnogi potpuno prestanu otvarati prozore, vjerujući da će tako sačuvati toplotu i smanjiti račun za grijanje. Međutim, vlaga u zatvorenom prostoru nastaje svakodnevno, ne samo zbog sušenja veša već i zbog kuhanja, tuširanja i disanja. Bez ventilacije se postepeno nakuplja.
Najkorisnija lekcija sa sjevera pokazuje kako sušiti veš zimi bez prekomjernog nakupljanja vlage u stanu: dom ne treba potpuno zatvoriti, već pametno upravljati vlagom. Kratko provjetravanje, dobro centrifugiran veš, dovoljno razmaknuta odjeća i kontrola vlažnosti značajno olakšavaju sušenje.
Najbolje od svega, za početak nisu potrebni skupi uređaji ni velike promjene u domaćinstvu. Ponekad je dovoljno promijeniti nekoliko svakodnevnih navika kako bi se odjeća brže sušila, a prozori i zidovi ostali suši.
