Višegodišnji problem nedostatka sezonskih radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini dostigao je alarmantne razmjere, upozoravaju domaći proizvođači. Iako dnevnice iz godine u godinu rastu, interes za rad na njivama i u voćnjacima sve je manji.
Sezonski poslovi uveliko su počeli širom zemlje, a posebno je intenzivna berba jagoda u Semberiji, gdje se radnici trenutno plaćaju i do 10 KM po satu. Dnevna zarada može dostići oko 100 KM, a poljoprivrednici tvrde da cijena rada dodatno raste tokom vrhunca sezone.
Poljoprivrednici ističu da je danas gotovo nemoguće pronaći kvalitetnu radnu snagu, uprkos dobrim dnevnicama i osiguranim obrocima i prijevozu.
„Sve je teže pronaći kvalitetne radnike. Za ove poslove nije potrebna škola, dovoljno je znati brati jagode, krastavce ili sjeći kupus i papriku. Međutim, ljudi jednostavno odlaze tamo gdje je lakše zaraditi novac. Borimo se kako znamo, pomažu nam i djeca kada nemaju obaveza, ali radne snage je sve manje“, rekao je proizvođač jagoda iz Semberije Đorđe Vakčić.
Da problem nije prisutan samo kod sezonskih poslova potvrđuju i poslodavci koji godinama ne uspijevaju pronaći ni stalne radnike. Dnevnice za pojedine fizičke poslove sada dosežu i do 150 KM, uz obezbijeđenu hranu i prijevoz.
„Najveći problem je što se poljoprivredom uglavnom bave starije generacije. Kod nas dnevnica iznosi oko 110 maraka, dok se u Posavini plaća i mnogo više. Troškovi radne snage postali su jedan od najvećih izdataka u proizvodnji“, izjavio je Milenko Todorović, tehnolog u AD „Duvan“ Bijeljina.
Nedostatak radnika natjerao je mnoge proizvođače da smanje proizvodnju ili potpuno odustanu od kultura koje zahtijevaju veliki broj sezonaca.
„Planirao sam zasaditi sedam do osam hektara trešanja, ali sam zbog manjka radne snage stao na dva hektara. Dok sam se bavio jagodama i kada mi je trebalo 10 do 15 sezonaca, bilo ih je gotovo nemoguće pronaći. Zato sam proizvodnju prilagodio trešnjama, gdje mogu računati na pomoć porodice, prijatelja i nekoliko stalnih radnika“, istakao je proizvođač trešanja Čedomir Radovanović.
Iako dnevnice konstantno rastu, broj ljudi spremnih da rade u poljoprivredi iz godine u godinu opada. Poljoprivrednici upozoravaju da bez radne snage nema ni ozbiljne domaće proizvodnje te da pitanje radnika više nije pitanje troškova, nego opstanka domaće poljoprivrede u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine.
