Profesor mašinskog inženjerstva na Državnom univerzitetu Arizone Patrick Phelan, profesorica urbanog planiranja na Univerzitetu Stony Brook Elizabeth Hewitt i profesor arhitektonskog inženjerstva na Univerzitetu Colorado u Boulderu Gregor Henze saglasni su da klima-uređaj tokom odsustva ukućana uglavnom nije potrebno ostavljati da radi istim intenzitetom kao kada je neko kod kuće. Najbolji kompromis najčešće je povećati zadatu temperaturu za nekoliko stepeni, umjesto da klima neprekidno hladi prazan stan ili da se u svim situacijama potpuno isključi.
Za kratko odsustvo klimu ne treba gasiti
Elizabeth Hewitt objašnjava da se gašenjem klime tokom veoma kratkog izlaska iz kuće praktično ništa ne dobija. Ako neko odlazi do prodavnice ili neće biti kod kuće pola sata, nema potrebe da isključuje uređaj, a zatim ga ubrzo ponovo uključuje.
Situacija je drugačija kada stan ostaje prazan tokom cijelog radnog dana. Prema njenim riječima, tokom odsustva od oko osam sati gotovo uvijek se može uštedjeti energija ako se hlađenje smanji ili isključi, pod uslovom da vlaga i druge okolnosti to dozvoljavaju.
To, ipak, ne znači da bi klimu trebalo gasiti i paliti svakih sat vremena. Takav način rada ne donosi značajnu uštedu, a temperatura u prostoriji stalno oscilira. Mnogo je praktičnije podesiti željenu temperaturu i prepustiti termostatu i elektronici uređaja da regulišu njegov rad.
Inverterska klima nije predviđena da stalno radi punom snagom
Za domaćinstva u Bosni i Hercegovini posebno je važna razlika između klasičnih „on/off“ uređaja i inverterskih klima.
Konvencionalna klima uglavnom radi punim kapacitetom dok ne dostigne zadatu temperaturu, nakon čega se kompresor isključuje i ponovo uključuje kada prostor počne da se zagrijava.
Inverterski uređaj može mijenjati brzinu i snagu kompresora. Nakon početnog rashlađivanja ne mora se potpuno ugasiti, već nastavlja raditi manjim intenzitetom i samo nadoknađuje toplotu koja ulazi u prostoriju.
Američka agencija ENERGY STAR navodi da uređaji s kompresorom promjenjive brzine mogu neprekidno prilagođavati svoj učinak kako bi održavali željenu temperaturu, umjesto da se stalno smjenjuju rad punom snagom i potpuno isključivanje. Upravo takav način rada omogućava tiši rad, stabilniju temperaturu i efikasniju potrošnju električne energije.
Zato kod ispravne inverterske klime nije problem ako ostane uključena više sati. To ne znači da cijelo vrijeme troši maksimalnu deklarisanu snagu. Kada dostigne zadatu temperaturu, savremeni uređaj smanjuje broj obrtaja kompresora i prilagođava potrošnju trenutnim potrebama.
Ipak, ni inverter ne čini hlađenje praznog stana besplatnim. Ako nikoga nema osam ili deset sati, održavanje veoma niske temperature tokom cijelog dana i dalje predstavlja nepotrebnu potrošnju energije.
Koliko povećati temperaturu kada izlazite iz kuće?
Američko Ministarstvo energetike navodi da povećanje podešene temperature za približno četiri do šest stepeni tokom osam sati dnevno može donijeti uštedu do oko deset posto na godišnjim troškovima grijanja i hlađenja. Taj podatak ne treba posmatrati kao garanciju za svaki dom jer rezultat zavisi od klime, izolacije, uređaja i navika ukućana.
Patrick Phelan procjenjuje da povećanje zadate temperature za jedan stepen Fahrenheita, odnosno oko 0,6 stepeni Celzijusa, može smanjiti troškove hlađenja za približno tri posto. Njegova preporuka nije da se prostor tokom odsustva hladi kao da su ukućani u njemu, već da se termostat podesi nekoliko stepeni više.
U praksi, ako se stan hladi na 24 ili 25 stepeni dok su ukućani kod kuće, tokom višesatnog odsustva temperatura se može povećati na oko 27 ili 28 stepeni. Uređaji koji imaju tajmer ili upravljanje putem aplikacije mogu početi intenzivnije hladiti neposredno prije povratka ukućana.
Potpuno isključivanje ima više smisla kada nikoga neće biti veoma dugo i kada u stanu nema zdravstveno ugroženih osoba, kućnih ljubimaca, biljaka ili predmeta osjetljivih na visoku temperaturu i vlagu.
Klima ne mora „nadoknaditi svu ušteđenu struju“
Često se tvrdi da će klima, ako je tokom dana bila ugašena, navečer potrošiti svu prethodno ušteđenu energiju pokušavajući rashladiti zagrijan stan. To nije sasvim tačno.
Što je razlika između vanjske i unutrašnje temperature veća, više toplote prodire u rashlađeni prostor. Kada se tokom odsustva dozvoli da unutrašnja temperatura malo poraste, dotok toplote iz spoljne sredine postaje manji. Iako će uređaj po povratku neko vrijeme raditi intenzivnije, to ne znači automatski da će potrošiti više energije nego da je cijeli dan održavao veoma nisku temperaturu u praznom stanu.
Klima se također neće brže rashladiti ako je po povratku podesite na 16 stepeni. Američko Ministarstvo energetike upozorava da spuštanje termostata ispod uobičajene vrijednosti ne ubrzava hlađenje, već može dovesti do nepotrebno dugog rada i pretjeranog rashlađivanja.
Drugim riječima, ako želite da temperatura bude 24 stepena, uređaj odmah podesite na 24, a ne na najnižu moguću vrijednost.
Vlažnost može promijeniti računicu
Potpuno isključivanje klime nije uvijek najbolje rješenje u veoma vlažnim područjima. Klima tokom rada ne snižava samo temperaturu već uklanja i dio vlage iz zraka.
Sagovornici Associated Pressa upozoravaju da dugotrajno gašenje sistema u toplim i vlažnim sredinama može podstaći kondenzaciju i pojavu plijesni. Zato je u takvim uslovima razumnije povećati zadatu temperaturu nego potpuno isključiti uređaj.
S druge strane, u suhoj klimi prostor može bez većih posljedica da se više zagrije dok je prazan. Zbog toga ista preporuka ne može važiti za svaki grad, zgradu ili stan.
Važna je i konstrukcija zgrade
Gregor Henze ističe da ponašanje stana zavisi i od materijala od kojih je objekat izgrađen. Masivni zidovi od betona ili opeke duže zadržavaju temperaturu, dok se loše izolovani objekti i stanovi s mnogo osunčanih prozora zagrijavaju znatno brže.
U dobro izolovanom stanu klima će nakon početnog rashlađivanja lakše održavati temperaturu uz malu potrošnju. U potkrovlju, prostoru okrenutom prema zapadu ili stanu s lošom stolarijom uređaj će morati češće i snažnije raditi.
Zbog toga se potrošnja ne može procjenjivati samo prema broju sati tokom kojih je klima uključena. Uređaj koji radi osam sati malim kapacitetom može potrošiti manje energije od slabog ili nepravilno dimenzionisanog uređaja koji nekoliko sati neprekidno radi maksimalnom snagom.
Prljav filter može poništiti svaku uštedu
Na račun za električnu energiju ne utiče samo odluka da li će klima biti uključena ili isključena. Zaprljan filter smanjuje protok zraka, otežava rashlađivanje i primorava uređaj da radi duže.
Američko Ministarstvo energetike preporučuje redovno čišćenje ili zamjenu filtera, kao i provjeru odvoda kondenzata i zaptivenosti prostora, jer nepravilno održavanje smanjuje efikasnost klima-uređaja.
Jednako je važno zatvoriti prozore i vrata, spustiti roletne na osunčanoj strani i spriječiti ulazak toplog zraka. Elizabeth Hewitt navodi da zatvaranje zavjesa može sniziti temperaturu u prostoriji za nekoliko stepeni, dok dobro zaptivanje prozora smanjuje gubitak rashlađenog zraka.
Šta je najpametnije uraditi?
Tokom boravka u stanu, naročito ako imate invertersku klimu, najefikasnije je podesiti razumnu temperaturu i pustiti uređaj da je održava, bez ručnog paljenja i gašenja svakih sat vremena.
Tokom kratkog izlaska klimu nema smisla gasiti. Ako ćete biti odsutni veći dio dana, povećajte zadatu temperaturu za nekoliko stepeni ili uključite ekonomični režim rada. Potpuno isključivanje može donijeti dodatnu uštedu tokom dugog odsustva, ali nije uvijek preporučljivo u veoma vlažnim prostorima.
