Kako treba upravljati jesenjim lišćem? Svake jeseni, mrtvo lišće se nagomilava u dvorištima, a uobičajena praksa za mnoge je da ga jednostavno sakupe grabuljama i odbace. Međutim, ovaj pristup je značajan propust! Jesenje lišće predstavlja vredan prirodni resurs koji može poboljšati kvalitet zemljišta, podstaći rast biljaka i pružiti zaštitu baštama tokom zimskih meseci. Kada se ovo razume, čin odbacivanja lišća više se neće razmatrati.
🌿 1. Kompostiranje
Lišće je savršen „smeđi“ materijal za kompost (bogat ugljenikom).
Kako:
Usitni ga kosilicom ili seckalicom.
Pomešaj sa „zelenim“ materijalima (kuhinjski otpad, trava).
Drži vlažno i povremeno promešaj.
Za nekoliko meseci dobićeš hranljiv kompost.
🌱 2. Malčiranje
Usitnjeno lišće koristi kao malč za gredice i baštenske staze.
Prednosti:
Štiti korenje biljaka od mraza.
Zadržava vlagu.
Sprečava rast korova.
Postepeno se razgrađuje i obogaćuje zemlju.
🌾 3. Prirodno đubrivo (listovača)
Lišće se može ostaviti da se samo razgradi i pretvori u listovaču – tamnu, rastresitu zemlju bogatu humusom.
Postupak:
Napravi gomilu lišća (ili koristi mrežastu vreću).
Povremeno je navlaži.
Ostaviti da odstoji 6–12 meseci.
Odlična je za mešanje s baštenskom zemljom ili saksijskim supstratom.
🐞 4. Sklonište za korisne insekte
Ne grabuljaj lišće sa svih delova dvorišta.
U zabačenim uglovima lišće pruža zimsko sklonište za bubamare, ježeve i druge korisne životinje koje prirodno suzbijaju štetočine.
🔥 5. Šta ne treba raditi
🚫 Nemoj paliti lišće — dim sadrži štetne gasove i čestice.
🚫 Nemoj ga odvoziti na deponiju — tamo se bespotrebno gubi vredan materijal.
U nastavku pogledajte video prilog:
Video pogledaj klikom na TU
BONUS ČLANAK:
MRŠAVITE DOK JEDETE: Čuveni DOKTOR PODELIO trik sa vodom, koji POMAŽE da se KILOGRAMI ne lijepe
Dr. Michael Mosley naglašava važnost konzumiranja hrane sporijim tempom kao strategije za kontrolu težine i smanjenje vjerojatnosti razvoja dijabetesa tipa 2. Brzo jedenje može dovesti do debljanja, jer remeti sposobnost tijela da prepozna osjećaj sitosti. Na ovo prepoznavanje sitosti utječu hormoni koji reguliraju glad, a koji se oslobađaju s malim zakašnjenjem.
Kakav utjecaj usporeni tempo jedenja ima na tjelesnu težinu? Brzina kojom se konzumira hrana utječe i na probavni proces i na osjećaj sitosti nakon obroka. Polako jedenje omogućuje hrani da stigne do tankog crijeva, gdje se nalaze receptori zaduženi za detekciju hrane. Obično je potrebno otprilike 30 do 40 minuta od početka obroka da ti receptori obavijeste mozak da je konzumirano dovoljno hrane.
Značajni nalazi proizašli su iz istraživanja usmjerenog na praksu sporog jedenja. Studija iz 2018. godine u kojoj je sudjelovalo gotovo 60 000 sudionika otkrila je da osobe koje konzumiraju obroke sporijim tempom imaju 42% manji rizik od razvoja pretilosti. Nadalje, nedavna istraživanja koja su 2023. godine proveli profesor Tim Spector i tim Zoe Nutrition pokazuju da je brzo jedenje povezano s većom konzumacijom hrane i povećanom razinom šećera u krvi.
Dr. Mozli pruža pronicljive savjete o praksi uživanja u obrocima u opuštenom tempu.
Odaberite obrok sjedeći za stolom, umjesto da stojite ili gledate televizor. Ovaj pristup omogućuje vam veću usredotočenost na hranu i omogućuje vam da uživate u svakom zalogaju opuštenije.
Birajte domaću hranu umjesto ultraprerađene hrane, jer prva obično sadrži više vlakana i zahtijeva više žvakanja, što dovodi do sporijeg unosa. Osim toga, kako biste pojačali osjećaj sitosti, razmislite o pijenju vode između zalogaja tijekom obroka.
Primjenom ovih preporuka, pojedinci mogu uspješno kontrolirati svoju težinu i smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, čime se poboljšava njihova ukupna kvaliteta života. Nadalje, usvajanje svjesne perspektive prema našim prehrambenim navikama može njegovati konstruktivan odnos s hranom i potaknuti prihvaćanje zdravijih prehrambenih navika.