Nova istraživanja i analize koje se bave mogućim scenarijem globalnog nuklearnog rata upozoravaju na izuzetno teške i dugotrajne posljedice po cijelo čovječanstvo. Prema procjenama određenih stručnjaka koji proučavaju ovakve katastrofalne događaje, u slučaju velikog nuklearnog sukoba dugoročne šanse za opstanak mogle bi imati samo dvije države – Australia i New Zealand.
Ovakva upozorenja dolaze u trenutku kada su geopolitičke napetosti u svijetu sve izraženije. Posebno se ističe situacija na području Middle East, gdje su odnosi između United States, Israel i Iran sve napetiji. Povremeni raketni napadi, političke prijetnje i vojna demonstracija sile dodatno pojačavaju strah da bi sukob mogao prerasti u širi i mnogo opasniji konflikt.
### Šta bi se dogodilo u prvim minutama nuklearnog sukoba
O mogućim posljedicama nuklearnog rata govorila je novinarka i istraživačica Annie Jacobsen tokom jednog podcasta 2024. godine. Ona je autorica knjige Nuclear War: A Scenario u kojoj opisuje hipotetički razvoj događaja u slučaju izbijanja globalnog nuklearnog rata.
Prema njenim analizama i procjenama, ogromni gubici dogodili bi se već u prvim minutama nakon lansiranja nuklearnog oružja. Smatra se da bi u prvih 72 minute od početka napada mogao stradati ogroman broj ljudi. Veliki gradovi, industrijska područja i vojni objekti širom svijeta bili bi među prvim metama, što bi izazvalo masovno razaranje infrastrukture i ogromne ljudske gubitke.
### Dugoročne posljedice – pojava nuklearne zime
Čak i oni koji bi uspjeli preživjeti početne eksplozije morali bi se suočiti sa veoma ozbiljnim dugoročnim posljedicama. Jedna od najopasnijih pojava u takvom scenariju bila bi takozvana nuklearna zima.
U tom slučaju ogromne količine dima, čađi i pepela podigle bi se visoko u atmosferu nakon velikih požara i eksplozija. Ove čestice bi blokirale dolazak sunčeve svjetlosti do Zemljine površine, što bi dovelo do naglog pada globalnih temperatura. Istovremeno bi došlo i do ozbiljnog oštećenja ozonskog omotača, koji štiti planetu od štetnog zračenja.
Takve promjene u atmosferi i klimi mogle bi izazvati gotovo potpuni kolaps svjetske poljoprivrede, a posljedice bi mogle trajati čak i deset godina.
### Glad i masovno izumiranje
Prema nekim naučnim modelima koji simuliraju ovakve scenarije, u godinama nakon nuklearnog rata milijarde ljudi širom svijeta mogle bi umrijeti zbog kombinacije gladi, radijacije, bolesti i raspada društvenih sistema.
U razgovoru za podcast *The Diary of a CEO*, Jacobsen je naglasila da bi čak i veoma plodne poljoprivredne regije poput američke savezne države Iowa ili države Ukraine mogle godinama biti prekrivene snijegom i izložene ekstremnoj hladnoći.
U takvim uslovima uzgoj hrane bio bi gotovo nemoguć, što bi dodatno pogoršalo globalnu krizu hrane.
„Kada poljoprivreda prestane funkcionisati, ljudi počinju umirati“, upozorila je Jacobsen.
### Zašto bi Australija i Novi Zeland mogli proći nešto bolje
Prema procjenama stručnjaka, Australia i New Zealand mogli bi imati nešto veće šanse za opstanak u odnosu na ostatak svijeta. Razlog za to leži u nekoliko važnih faktora.
Prije svega, ove države su geografski udaljene od većine velikih vojnih sila i potencijalnih nuklearnih meta. Osim toga, njihova klima mogla bi biti nešto stabilnija i manje pogođena ekstremnim efektima nuklearne zime.
Također, obje zemlje imaju razvijenu poljoprivredu, relativno stabilne resurse hrane i dovoljno prirodnih bogatstava, što bi moglo pomoći da se barem djelimično održi proizvodnja hrane.
### Život nakon nuklearnog rata
Ipak, čak ni u tim dijelovima svijeta život nakon globalnog nuklearnog rata ne bi bio lak niti siguran. Ljudi bi morali potpuno promijeniti način života i prilagoditi se novim, izuzetno teškim okolnostima.
Resursi bi bili ograničeni, društveni sistemi vjerovatno oslabljeni ili djelimično urušeni, a svakodnevni život bi se svodio na borbu za osnovne potrebe poput hrane, vode i sigurnog skloništa.
U takvom okruženju mnoge zajednice vjerovatno bi tražile zaštitu u podzemnim skloništima ili posebno pripremljenim sigurnim zonama kako bi se zaštitile od radijacije, hladnoće i drugih posljedica katastrofe.
Važno je naglasiti da ovakve analize predstavljaju hipotetičke scenarije koje naučnici koriste kako bi bolje razumjeli moguće posljedice nuklearnog sukoba i podsjetili svijet koliko je važno ulagati napore u sprečavanje ovakvih katastrofalnih događaja.
