Intenzivan toplinski val koji zahvaća zapadnu Europu, a koji je samo u Francuskoj prouzročio više od 40 smrtnih slučajeva, održava se zahvaljujući meteorološkom fenomenu poznatom kao omega blok.
Riječ je o specifičnom obrascu koji zadržava vrući zrak nad istim područjem danima, pa i sedmicama.
Što je omega blok?
Omega blok naziv je dobio po svom obliku koji podsjeća na grčko slovo omegu (Ω). U središtu se nalazi polje visokog tlaka sa stabilnim i toplijim zrakom, dok su s obje strane smješteni hladniji sustavi niskog tlaka. Element “bloka” odnosi se na činjenicu da područje visokog tlaka s toplim zrakom ostaje “zarobljeno”. U uobičajenim okolnostima, mlazna struja ravnomjerno pomiče vremenske sustave od zapada prema istoku.
Međutim, tijekom omega bloka taj tok biva poremećen te se može dramatično saviti prema sjeveru i jugu, što dovodi do izolacije tlačnih sustava. Slabiji vjetrovi i manji temperaturni kontrasti u atmosferi dodatno pridonose ovim sporim, blokiranim obrascima. Posljedica je zadržavanje vrućeg i mirnog zraka nad istim područjem. Omega blokovi obično traju od tri do deset dana, no ponekad se mogu zadržati i sedmicama, piše Index.hr.
Kakve su posljedice?
U središnjem području visokog tlaka vrijeme postaje vruće i suho. Visoki tlak zraka ujedno sprječava stvaranje oblaka, što rezultira vedrim i sunčanim nebom koje omogućuje daljnji porast temperatura. Upravo takvi uvjeti trenutačno pogađaju Francusku i Španjolsku, gdje su temperature premašile 40 Celzijevih stupnjeva.
S druge strane, područja niskog tlaka koja okružuju toplinski val imaju veću vjerojatnost za hladnije i kišovito vrijeme. Velika Britanija nalazi se na granici između sustava visokog tlaka i hladnijeg zraka sa sjeverozapada. Prema podacima britanskog Met Officea, to rezultira intenzivnom vrućinom na jugu i istoku zemlje te hladnijim i vlažnijim vremenom na sjeveru i zapadu.
Uloga klimatskih promjena
Znanstvenici još nisu postigli konsenzus o tome kako klimatske promjene utječu na učestalost blokirajućih pojava poput ove. Ipak, globalni znanstveni konsenzus je jasan: klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova. Emisije stakleničkih plinova, uglavnom od izgaranja ugljena, nafte i plina, zagrijale su planet za otprilike 1.3 °C u odnosu na predindustrijsko doba.
To toplije polazište znači da toplinski valovi danas dosežu znatno više temperature. Clair Barnes, znanstvena suradnica za ekstremne vremenske prilike i klimu na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je: “Europa se danas suočava s toplinskim valovima koji su za 2 do 4 stupnja topliji nego što bi bili bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”.
Zbog toga, kada se pojave meteorološki obrasci poput omega bloka, vrućina koju uzrokuju može biti znatno intenzivnija.
