Ipak, ne primjenjuju sve zemlje sezonsko pomicanje sata. Prema portalu Reisereporter, satovi se ne pomiču u državama poput Japana, Tajlanda, Argentine i Južnoafričke Republike, kao ni u Maroku
Iako se već godinama raspravlja o ukidanju pomicanja sata, građani diljem Europe i ove će jeseni morati prilagoditi svoje satove. Zimsko računanje vremena počinje u noći sa subote na nedjelju, 25. oktobra 2026., kada se kazaljke u 3 sata ujutro pomiču jedan sat unatrag, na 2 sata. To znači da ćemo spavati sat vremena dulje, ali će se mrak spuštati ranije. Ono što je ove godine drukčije jest da pomicanje sata stiže najranije u posljednjij 14 godina.
Kako piše Euronews, pomicanje sata već je dugo nepopularno među dijelom europskih građana. U javnom savjetovanju na razini Europske unije provedenom 2018. godine čak 84 posto sudionika podržalo je ukidanje sezonske promjene vremena. Godinu dana poslije i Europski parlament velikom je većinom podržao prijedlog Europske komisije o prestanku pomicanja sata dvaput godišnje.
Unatoč tome, dogovor još nije postignut, pa se postojeći sustav i dalje primjenjuje. Prijedlog je zapeo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko načina provedbe, odnosno oko toga bi li trajno trebalo vrijediti ljetno ili zimsko računanje vremena.
Dodatno su ga s političkog dnevnog reda potisnuli pandemija bolesti COVID-19 i ruska invazija na Ukrajinu. Kada u nedjelju završi ljetno računanje vremena, većina Europe vratit će se na srednjoeuropsko vrijeme, koje se uobičajeno naziva zimskim računanjem vremena. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Portugalu satovi se također pomiču unatrag, ali je njihovo lokalno vrijeme jedan sat iza vremena u većini kontinentalne Europe. U Sjedinjenim Američkim Državama promjena će se dogoditi sedam dana poslije, 1. novembra.
Ipak, ne primjenjuju sve zemlje sezonsko pomicanje sata. Prema portalu Reisereporter, satovi se ne pomiču u državama poput Japana, Tajlanda, Argentine i Južnoafričke Republike, kao ni u Maroku. Uvođenje ljetnog računanja vremena u Europi bilo je povezano s nastojanjem da se bolje iskoristi dnevna svjetlost i smanji potrošnja energije. Francuska je tu praksu ponovno uvela 1976. godine, nakon naftne krize, a Zapadna Njemačka i druge europske zemlje slijedile su taj primjer 1980. godine kako bi se uskladilo računanje vremena. Međutim, opravdanost takvog sustava danas se sve češće dovodi u pitanje, piše Vecernji.hr.
Europski parlament je 2019. godine glasovao za ukidanje sezonske promjene vremena, s 410 glasova za i 192 protiv, a prvotno se planiralo da novi sustav stupi na snagu 2021. godine. Za konačnu odluku, međutim, potrebna je i suglasnost država članica, koje još nisu postigle dogovor. Jedna od glavnih prepreka jest strah da bi različite odluke pojedinih zemalja mogle izazvati gospodarske i organizacijske probleme, primjerice u prometu, poslovanju i prekograničnoj suradnji. Dok se ne pronađe zajedničko rješenje, promjena sata ostat će na snazi, a njezino ukidanje u skoroj budućnosti zasad se ne čini izglednim.
