NIKAD ne bacaj jesensko lišće! Vrijedi više od zlata…

Novosti

NIKAD ne bacajte jesensko lišće! Vrijedi više od zlata – evo kako ga možete iskoristiti u dvorištu Svake jeseni dvorišta, vrtovi i travnjaci prekriveni su slojem lišća. Dok ga mnogi odmah uzmu grabulje i odnesu u kantu ili na deponiju, iskusni vrtlari znaju da bi takvu naviku trebalo promijeniti. Jesensko lišće nije običan otpad – ono je vrijedan prirodni materijal koji može pomoći da zemlja bude kvalitetnija, biljke zdravije, a vrt bolje zaštićen tokom zime. Umjesto da ga bacate, lišće možete iskoristiti na nekoliko jednostavnih načina. Od njega se može napraviti kvalitetan kompost, prirodni malč ili listovača, a određeni dio možete ostaviti i kao sklonište korisnim insektima i životinjama.

  1. Pretvorite lišće u kvalitetan kompost Suho jesensko lišće odličan je „smeđi“ materijal za kompost jer je bogato ugljikom. Kada se pravilno pomiješa s materijalima bogatim azotom, poput pokošene trave i kuhinjskih ostataka biljnog porijekla, može se pretvoriti u vrijedan kompost. Najbolje je lišće prije kompostiranja usitniti kosilicom ili sjeckalicom. Zatim ga pomiješajte sa „zelenim“ materijalima, održavajte umjereno vlažnim i povremeno promiješajte. Nakon nekoliko mjeseci dobit ćete tamnu i hranjivu organsku masu koju možete koristiti u vrtu.

 2. Usitnjeno lišće koristite kao malč Još jedan jednostavan način jeste da usitnjeno lišće rasporedite oko biljaka, na gredice ili između određenih dijelova vrta. Sloj lišća može pomoći u zaštiti korijena od hladnoće, zadržavanju vlage u zemlji i smanjenju rasta korova. Kako se lišće postepeno razgrađuje, organska materija se vraća u tlo i dodatno ga obogaćuje. Važno je da lišće bude usitnjeno, posebno ako ga stavljate na travnjak ili u debljem sloju oko biljaka, kako se ne bi napravio zbijeni sloj koji otežava prolazak zraka i vode.

  1. Napravite prirodnu listovaču Od jesenskog lišća možete napraviti i takozvanu listovaču – materijal sličan kompostu koji nastaje sporijom razgradnjom lišća. Postupak je vrlo jednostavan. Napravite veću gomilu lišća ili ga stavite u mrežastu vreću, a zatim ga povremeno navlažite. Ostavite ga da miruje nekoliko mjeseci, uz povremenu kontrolu vlažnosti. Nakon otprilike 6 do 12 mjeseci lišće će se pretvoriti u tamnu, rastresitu i humusnu masu. Može se pomiješati s vrtnom zemljom ili koristiti kao dodatak supstratu za određene biljke.
  2. Ne uklanjajte lišće baš iz svakog dijela dvorišta Nije potrebno da cijelo dvorište bude savršeno očišćeno od svakog lista. Ako imate mogućnost, dio lišća ostavite u nekom mirnom i zabačenom uglu. Takva mjesta mogu poslužiti kao prirodno sklonište tokom hladnijih mjeseci za različite korisne insekte i druge male životinje. Na taj način vrt dobija mali prirodni ekosistem koji može imati značajnu ulogu i u kontroli pojedinih štetočina.

Šta ne treba raditi s jesenskim lišćem? Iako mnogi još uvijek praktikuju paljenje lišća, to nije dobar način njegovog zbrinjavanja. Dim nastao sagorijevanjem biljnog materijala može sadržavati štetne čestice i gasove, a paljenje lišća nosi i rizik od nekontrolisanog širenja vatre. Također, nema mnogo smisla odvoziti zdravo lišće na deponiju kada se ono može iskoristiti direktno u vlastitom vrtu.

Jesensko lišće nije otpad Ono što mnogima izgleda kao običan jesenski nered zapravo može biti vrijedan resurs za vrt. Umjesto da svake jeseni sav trud potrošite na uklanjanje i bacanje lišća, dio možete pretvoriti u kompost, dio iskoristiti kao malč, a dio ostaviti da se prirodno razgrađuje.

Na taj način ne samo da smanjujete količinu otpada, već prirodnim putem vraćate organsku materiju u zemlju. Vaše lišće tako može završiti upravo tamo gdje je najkorisnije – u vašem vrtu.