Postoji pet mjesta na tijelu koja mogu doprinositi neugodnom mirisu nakon 60. godine.
“Čistoća nije samo stvar lične higijene. To je i briga o sebi i poštovanje života koji živimo.” – Andrej Bitov
Kada ste mladi, tijelo se uglavnom brzo oporavlja i mnogi mali propusti u svakodnevnoj higijeni ne ostavljaju vidljive posljedice. Međutim, kako godine prolaze, koža postaje osjetljivija, sluzokože mogu biti suhlje, pokretljivost se kod nekih ljudi smanjuje, a određeni lijekovi i hronične bolesti mogu dodatno utjecati na stanje kože i usne šupljine.
Zbog toga svakodnevna higijena nakon 60. godine ne bi trebala biti stvar estetike, već dio brige o zdravlju i komforu. Posebnu pažnju zaslužuju dijelovi tijela koji se često zanemaruju, a na kojima se mogu zadržavati znoj, mrtve ćelije kože, ostaci hrane i mikroorganizmi.
1. Jezik: mali dio tijela koji često zaboravljamo
Čišćenje jezika često ostaje u drugom planu, iako je ono dio pravilne oralne higijene. Na površini jezika mogu se zadržavati naslage, bakterije i ostaci hrane, što može doprinijeti neugodnom zadahu i osjećaju nečistoće u ustima.
Kod starijih osoba oralna higijena postaje posebno važna. Nacionalni institut za starenje navodi da se s godinama češće javljaju problemi poput bolesti desni, suhih usta i drugih promjena u usnoj šupljini, dok određeni lijekovi mogu dodatno smanjiti količinu pljuvačke.
Zbog toga je važno redovno prati zube fluoridnom pastom, čistiti prostor između zuba i nježno očistiti jezik. Može se koristiti meka četkica ili strugač za jezik, bez snažnog pritiskanja.
Neugodan zadah koji traje uprkos dobroj higijeni ne treba ignorirati, jer ponekad može biti povezan s bolestima desni, infekcijom u ustima, suhim ustima ili drugim zdravstvenim problemima.
2. Nosni prolazi: prirodni filter organizma
Nos ima važnu ulogu u disanju, jer zrak koji udišemo zagrijava, vlaži i filtrira. Ipak, tokom hladnih mjeseci, naročito kada je zrak u prostorijama suh zbog grijanja, sluzokoža nosa može postati nadražena i suha.
Začepljen nos, alergije i infekcije dodatno mogu otežati normalno disanje kroz nos. Kod starijih osoba promjena čula mirisa također može biti izraženija, a dugotrajan gubitak ili promjena mirisa ponekad mogu biti povezani s različitim zdravstvenim stanjima.
Za svakodnevnu higijenu može se koristiti fiziološki rastvor, naročito kada postoji osjećaj suhoće ili nadraženosti. Ipak, agresivno čišćenje nosa ili često ispiranje bez potrebe nije preporučljivo.
Ako se javljaju dugotrajna začepljenost, krvarenje iz nosa, bol, gubitak čula mirisa ili otežano disanje, najbolje je obratiti se ljekaru ili ORL specijalisti.
3. Pazusi: područje koje lako zadržava znoj i vlagu
Pazusi su jedan od dijelova tijela na kojima se znoj i bakterije mogu zadržavati, što može dovesti do neugodnog mirisa, naročito tokom toplijih dana ili kod pojačanog znojenja.
Redovno pranje blagim sredstvom i dobro sušenje kože najjednostavniji su načini da se ovo područje održava čistim. Nema potrebe za agresivnim sapunima, jakim trljanjem ili prečestim ribanjem, jer takav pristup može dodatno iziritirati kožu.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se pojave crvenilo, svrab, ranice, osip, bol ili promjene koje ne prolaze. Kod osoba koje imaju dijabetes, višak kilograma ili izražene kožne nabore, iritacije i infekcije u područjima gdje se koža dodiruje mogu biti češće.
Dezodorans ili antiperspirant mogu pomoći kod neugodnog mirisa i znojenja, ali oni ne zamjenjuju pranje kože.
4. Stopala: često zanemaren dio svakodnevne higijene
Stopala svakodnevno trpe pritisak, vlagu, trenje i dugotrajno nošenje obuće, zbog čega zaslužuju posebnu pažnju, naročito u starijem dobu.
Treba ih redovno prati mlakom vodom i blagim sapunom, a zatim pažljivo osušiti, posebno prostor između prstiju. Vlažna sredina pogoduje razvoju određenih gljivičnih infekcija, pa je dobro da stopala budu čista i suha.
Kod starijih ljudi važno je redovno pregledati kožu stopala i obratiti pažnju na ranice, pukotine, promjene boje, otoke, žuljeve ili promjene na noktima. To je posebno značajno kod osoba koje imaju dijabetes ili probleme s cirkulacijom.
Nakon pranja može se koristiti hidratantna krema za suhu kožu, ali je bolje izbjegavati nanošenje masne kreme između prstiju, gdje dodatna vlaga nije poželjna.
Ako se pojave uporne promjene na koži, svrab, peckanje, neugodan miris, ranice ili bol, potrebno je potražiti savjet ljekara ili dermatologa.
5. Pupak: malo udubljenje koje se lako zaboravlja
Pupak je još jedno mjesto kojem se često ne posvećuje dovoljno pažnje. Kao i drugi kožni nabori i udubljenja, može zadržavati znoj, ostatke sapuna, mrtve ćelije kože i druge nečistoće.
Zbog toga je dovoljno nježno ga oprati tokom tuširanja, a zatim dobro osušiti. Nema potrebe za snažnim trljanjem ili korištenjem agresivnih preparata.
Kod osoba s dubljim kožnim naborima, naročito ako postoji pojačano znojenje ili smanjena pokretljivost, higijena ovakvih područja može zahtijevati malo više pažnje.
Ukoliko se pojave crvenilo, bol, otok, neugodan miris, sekret ili promjena koja ne prolazi, to nije nešto što treba rješavati samo intenzivnijim pranjem, već je poželjno obratiti se ljekaru.
Briga o tijelu nije pitanje godina
Svakodnevna higijena ne mora biti komplikovana niti podrazumijevati veliki broj preparata i dugotrajne rituale. Mnogo je važnije da bude redovna, nježna i prilagođena potrebama kože i organizma.
Nakon 60. godine posebnu pažnju treba obratiti na usnu šupljinu, kožu, stopala i dijelove tijela u kojima se zadržavaju vlaga i znoj. Dobra oralna higijena, naprimjer, podrazumijeva pranje zuba dva puta dnevno fluoridnom pastom, svakodnevno čišćenje prostora između zuba i redovne stomatološke kontrole.
Važno je i znati da se neke promjene ne mogu riješiti boljom higijenom. Uporan neugodan miris, osip, ranice, bol, promjene na koži ili problemi s čulom mirisa mogu zahtijevati stručnu procjenu.
Zato briga o tijelu nije borba protiv godina. Naprotiv, ona je način da se sa godinama živi udobnije, urednije i s više pažnje prema vlastitom zdravlju.
Važno: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled ili savjet ljekara. Ako imate hronične bolesti, dijabetes, probleme s kožom, usnom šupljinom, stopalima ili disanjem, preporučuje se konsultacija s odgovarajućim zdravstvenim stručnjakom.
