No neizvjesnost je i dalje velika. Hoće li vrtlog uopće puknuti, hoće li hladni zrak stići toliko daleko na jug i hoće li to pogoditi dijelove Evrope, za sada se ne može pouzdano predvidjeti.
Meteorolozi trenutno raspravljaju o mogućem scenariju povezanom s polarnim vrtlogom. Prema njemačkom Bildu, stručnjaci vide moguću vezu s izrazito snažnim fenomenom El Niño u Pacifiku, no većina modela za sada i dalje pokazuje da je vrtlog stabilan, pa se ne može govoriti o pouzdanoj prognozi.
Meteorolog Karsten Brandt navodi da bi, u slučaju pucanja polarnog vrtloga, ledeni zrak mogao prodrijeti prema jugu i tako „ledeno paralizirati“ i Evropu.
Za Evropu bi to moglo značiti značajan hladni val. U slučaju takvog poremećaja, vremenski obrazac mogao bi se brzo promijeniti. Tada bi duža razdoblja mraza, snijega i prodora ledenih zračnih masa ponovo mogla predstavljati problem, posebno u drugoj polovini zime.
Ipak, neizvjesnost je i dalje velika. Hoće li vrtlog uopće puknuti, hoće li hladni zrak stići dovoljno daleko na jug i hoće li njegovi efekti zahvatiti dijelove Evrope, za sada se ne može pouzdano predvidjeti.
Čak se i mogući vremenski preokret u oktobru ocjenjuje kao „izuzetno neizvjestan“. Scenarij je meteorološki zanimljiv, ali još uvijek nije dovoljno konkretan. Jasnija slika očekuje se tek kada se prognostički modeli počnu bolje usaglašavati kako se bude približavao eventualni događaj.
Kako je nedavno objavio Severe Weather Europe, novi polarni vrtlog sada se formira iznad Sjevernog pola, uz brzo stratosfersko hlađenje i pad pritiska koji su već vidljivi u najnovijim podacima.
Sezonu započinje snažnije nego prošle godine, ali dugoročne prognoze pokazuju drugačiji signal za zimu 2026./2027. Novi sezonski trendovi ukazuju na primjetno usporavanje polarnog vrtloga oko sredine zime, uz slabljenje vjetrova i porast pritiska u stratosferi.
Snažan Super El Niño također se razvija u Pacifiku, što je još jedan faktor koji bi mogao utjecati na zimski razvoj polarnog vrtloga.
Polarni vrtlog je široka zimska cirkulacija zraka iznad polarnih područja. Sastoji se od dva sloja – stratosferskog, koji je viši, simetričniji i stabilniji, te troposferskog, koji je niži i nepravilniji zbog utjecaja reljefa i sistema pritiska.
Najnoviji podaci pokazuju da se hladna jezgra iznad pola pojačava, dok pritisak u stratosferi brzo opada, što ukazuje na formiranje jasno definiranog novog polarnog vrtloga za nadolazeću zimu.
Krajem septembra vrtlog bi trebao biti nešto jači od uobičajenog za ovo doba godine. Sezonske prognoze ECMWF-a i UKMO-a pokazuju da bi vrtlog mogao znatno oslabiti oko sredine zime, otprilike od januara 2027. godine, uz slabljenje vjetrova i porast pritiska u stratosferi.
To bi mogao biti znak mogućeg poremećaja ili čak tzv. iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW) – događaja tokom kojeg temperatura visoko u stratosferi može porasti za desetke stepeni u samo nekoliko dana. Takav poremećaj može utjecati na cijelu cirkulaciju atmosfere i omogućiti hladnom zraku da prodre prema nižim geografskim širinama, uključujući SAD, Kanadu i Evropu.
Ipak, riječ je o dugoročnim meteorološkim scenarijima, a ne o konkretnoj prognozi. Za sada nema dovoljno podataka da bi se moglo pouzdano tvrditi da će Evropu tokom zime pogoditi ekstremni hladni val.
