Europska unija donijela je odluku o potpunoj zabrani prisustva opasne hemikalije bisfenol A (BPA) u ambalaži za hranu, koja će se primjenjivati postepeno. Nakon što je već zabranjen u bočicama za bebe i termalnom papiru, poput fiskalnih računa, nova regulativa trebala bi spriječiti da bisfenol A putem hrane dospije u naš organizam. Na tržištu EU više se neće smjeti prodavati ambalaža za hranu proizvedena uz upotrebu BPA ili sličnih bisfenola. Ova hemikalija predstavlja dokazani rizik za imunosni i hormonalni sistem, a naučne studije povezuju je s astmom, autoimunim bolestima, dijabetesom, neplodnošću te određenim vrstama karcinoma, piše DW.
Bisfenol A je industrijska hemikalija koja se desetljećima koristi za proizvodnju tvrde i prozirne plastike poznate kao polikarbonat, kao i takozvanih epoksidnih smola. Te se smole nalaze, naprimjer, u unutrašnjem sloju konzervi za hranu ili limenki za piće, gdje imaju ključnu ulogu u sprječavanju hrđanja lima i otapanja metala koji bi inače prešli u hranu. Osim u konzervama i limenkama, BPA se također može pronaći u plastičnim folijama, tiskarskim bojama i ljepilima. Prema podacima ekološke organizacije BUND, samo se u Njemačkoj godišnje na tržište plasira oko 410.000 tona ove tvari, što svjedoči o njenoj širokoj rasprostranjenosti.
Zabrana Europske unije ne odnosi se samo na jednokratnu ambalažu već i na višekratne predmete poput boca za vodu, kutija za užinu ili plastičnog kuhinjskog posuđa. Problem nastaje kada se hemijske tvari poput BPA koriste u posudama za hranu jer male količine mogu prijeći u namirnice i pića te tako dospjeti u ljudski organizam. Nova, stroža regulativa obuhvata i druge opasne bisfenole, poput bisfenola S (BPS) i bisfenola F (BPF), kako bi se izbjegao efekt „zamjene jedne štetne tvari drugom“, budući da i te alternative pokazuju slične zdravstvene rizike.
Odluka o zabrani uslijedila je nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2023. godine objavila naučno mišljenje u kojem je zaključila da izloženost BPA putem prehrane predstavlja zdravstveni rizik za potrošače svih dobnih skupina. EFSA je tada drastično, za čak 20.000 puta, smanjila podnošljivi dnevni unos (TDI) u usporedbi s nivoom iz 2015. godine, što je bio ključni pokretač za novu regulativu. Prije svega, BPA štetno djeluje na hormonalni sistem jer je klasificiran kao endokrini disruptor, što znači da može ometati rad hormona, ugroziti plodnost muškaraca i žena, potencijalno poremetiti pubertet i povezuje se s nastankom hormonski ovisnih karcinoma. Zanimljivo je da je njegovo djelovanje slično ženskom spolnom hormonu estrogenu poznato već gotovo stotinu godina, još od tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je testiran kao vještački estrogen.
Koliko je izloženost raširena, pokazuju i šokantni podaci europskih istraživanja. U studiji Europske agencije za okoliš (EEA), provedenoj u jedanaest europskih zemalja, bisfenol A otkriven je u urinu kod čak 92 posto učesnika, dok je novija studija iste agencije pokazala da je 100 posto ispitanika bilo izloženo nivoima BPA iznad sigurnosnih granica. Slični rezultati zabilježeni su i u SAD-u, gdje je nacionalna zdravstvena studija još 2004. godine pokazala prisutnost BPA u urinu kod 93 posto učesnika. U naše tijelo hemikalija dospijeva uglavnom putem posuda za hranu i piće, a trudnice je preko posteljice mogu prenijeti na fetus, što predstavlja poseban rizik za nerođenu djecu. Iako su bisfenoli prisutni i u zraku, prašini i vodi, prehrana se smatra glavnim izvorom izloženosti.
Najnovija zabrana upotrebe BPA u posudama za hranu u EU najstroža je na svijetu, no postoje određeni izuzeci i dodatni prijelazni rokovi kako bi se industriji omogućila prilagodba. Naprimjer, hrana koja se već nalazi u ambalaži sa sadržajem BPA moći će se prodavati sve dok se ne potroše zalihe, između ostalog i kako bi se spriječilo nepotrebno bacanje hrane. Tamo gdje još uvijek nema odgovarajućih i sigurnih alternativa za BPA, odobreni su duži prijelazni rokovi. To je slučaj s konzervama za kiselu hranu, kao što su riba, voće i povrće, koje će smjeti imati premaz s BPA sve do 2028. godine. Razlog je taj što kiselina iz hrane može nagristi lim, pa je premaz nužan kako bi se spriječio prijelaz metala u sadržaj konzerve.
Iako u Europskoj uniji ne postoji obaveza navođenja BPA premaza na proizvodima, potrošači se uz nekoliko mjera mogu sami zaštititi. Prvo, preporučuje se izbjegavanje namirnica iz konzervi i korištenje staklenih posuda. Umjesto plastičnog, bolje je koristiti kuhinjski pribor od drveta, stakla ili nehrđajućeg čelika. Važno je izbjegavati podgrijavanje hrane u plastičnim posudama u mikrovalnoj pećnici. Pri kupovini plastičnih predmeta treba tražiti oznaku „bez bisfenola“ (Bisphenol-free), jer napomena „bez BPA“ (BPA-free) nije dovoljna garancija, s obzirom na to da su u proizvodnji mogle biti korištene druge, jednako štetne vrste bisfenola. Čak ni na kampiranju ne biste trebali podgrijavati hranu direktno u konzervama, a vodu iz slavine načelno je sigurnije piti samo kada je hladna, što štiti i od teških metala koji se mogu otpustiti iz starih cijevi.
