Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. ukazuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Evropa se prema trenutnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni faktor bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, pritisak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Evropi.
Prema trenutnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Evrope mogla bi tokom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Evropa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog pritiska nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog pritiska. Takva raspodjela pritiska pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Evropu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi padavina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti izuzetak
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1.800 do 2.000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uslove za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uslove u visokim planinama nego u evropskim nizinama.
Šta donose decembar, januar i februar?
Decembar bi prema trenutnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio evropskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U januaru se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u veliki dio Evrope, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Februar, koji je u mnogim dijelovima Evrope tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutnim prognozama mogao bi također biti ispodprosječan. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti veliki dio centralne, zapadne, sjeverozapadne i južne Evrope.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uslove za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerovatnoće.
Prognoza „manje snijega od prosjeka“ također ne znači da snijega neće biti. Naprimjer, područje koje u prosjeku tokom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Evropi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tokom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo decembru.
